Ostalo
Pronatalitetni pokret "Jedno djete više"
- Tražitelj donacija
- Pronatalitetni pokret "Jedno djete više"ujedno potiče stvaranje proživotnog mentaliteta među hrvatskim obiteljima, odnosno zagovaramo zaštitu materinstva, djece, mladeži te stvaranje socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, a prema Ustavu Republike Hrvatske. Težište djelovanja Pronatalitetnog pokreta je pružanje javne pomoći i podrške u utvrđivanju i ostvarivanju demografske politike na demografskoj obnovi hrvatskoga naroda i hrvatske obitelji s naglašenim djelovanjem u okviru tri ključna područja rada: demografska obnova, nova obiteljska politika, nova migracijska politika. Djelujemo afirmacijom svojih stavova u javnosti putem raznih djelatnosti: promidžbom, poukom, na znanstvenim skupovima, narodnim prosvjećivanjem, putem javnih tribina, vlastite izdavačke djelatnosti, preko sredstava javnog priopćavanja te povezivanjem sa sličnim pokretima u drugim zemljama. Apeliramo na socijalno ozdravljenje hrvatske obitelji, odnosno tražimo reviziju dječjeg doplatka, razrađujemo nove zakonske prijedloge glede porodiljnih naknada, zalažemo se da se majkama s četvero ili više djece osigura status majke - odgajateljice, te da se osigura i pruži socijalna zaštita mladeži koja je izložena negativnim utjecajima društva.
- Kako i kome pomaže
- Svojim radom trudimo se pomoći globalno, svim hrvatskim obiteljima, odnosno majkama kako ne bi bili u strahu od djeteta više u svojem domu, a na način da kroz cijelu godinu apeliramo na nadležne državne organe potičući ih na zakonsku i materijalnu zaštitu trudnica, majki i djece.
- Statut udruge
- Na temelju Članak 11. Zakona o udrugama (NN 88/01) Osnivačka skupština Pronatalitetnog pokreta „Jedno dijete više“ održana ______________ donijela je
S T A T U T
PRONATALITETNOG POKRETA „JEDNO DIJETE VIŠE“
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Statutom reguliraju se odredbe o nazivu, sjedištu i području djelovanja; o zastupanju, ciljevima, te djelatnostima kojima se ostvaruju ti ciljevi; o ostvarivanju javnosti rada udruge; o članstvu i članarini; pravima, obvezama i stegovnoj odgovornosti članova; o unutarnjem ustrojstvu i tijelima udruge, njihovom sastavu, ovlastima i načinu odlučivanja; uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata, te odgovornosti članova; imovini i raspolaganju mogućom dobiti; načinu stjecanja imovine; prestanku, te postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge.
Članak 2.
Naziv udruge jest PRONATALITETNI POKRET „JEDNO DIJETE VIŠE“
Sjedište udruge je u Zagrebu, Petrova 47
Udruga djeluje na području Republike Hrvatske.
Članak 3.
Pronatalitetni pokret „Jedno dijete više“ (dalje u tekstu: PPJDV) je pravna osoba.
PPJDV je neprofitna i nadstranačka udruga građana, koji se udružuju zbog demografske obnove današnje demografski ugrožene Hrvatske.
Članak 4.
PPJDV ima pečat.
Pečat je okrugao, promjera 30 mm; u gornjem luku je natpis Pronatalitetni pokret „Jedno dijete više“, u donjem je oznaka njegova sjedišta Zagreb. U sredini je stilizirana djetelina s četiri lista u kojoj se nalazi slika, tj. lik malog djeteta.
PPJDV ima svoj zaštitni znak kojem je podloga plave boje na kojoj se nalazi dvanaest zvjezdica, a u svakoj je zvjezdici dječja glavica. Zvjezdice okružuju tekst : PRONATALITETNI POKRET „Jedno dijete više“.
Članak 5.
PPJDV predstavlja i zastupa njegov predsjednik.
U slučaju spriječenosti predsjednika PPJDV zastupaju i drugi članovi Predsjedništva pojedinačno, odnosno opunomoćenik kojeg opunomoćuje predsjednik.
II. CILJEVI I DJELATNOSTI UDRUGE
Članak 6.
Ciljevi su PPJDV- a poticajnim porukama potaknuti na preobrazbu prosječnu hrvatsku obitelj s jednim ili dvoje djece u novu obitelj budućnosti s minimalnim brojem od troje djece, a idealnim brojem od četvero djece, a to će se postići duhovnim preporodom i novom socijalnom politikom društva.
Članak 7.
Poradi toga PPJDV osobito:
- zalaže se za rješavanje demografskih problema i za pronatalitetnu orijentaciju sveopćeg javnog mijenja
- zalaže se za duhovnu i moralnu obnovu obitelji,
- zalaže se za gospodarsku obnovu sela i veći materijalni standard gradskih obitelji,
- teži postizanju zakonodavne zaštite obitelji,
- brine o stvaranju uvjeta za povratak iseljenih Hrvata u domovinu,
- brine o staračkim obiteljima bez nasljednika te i o drugim djelatnostima i poduhvatima što bi mogli pridonijeti ispunjenju svrhe i zadaća PPJDV.
U realizaciji svojih aktivnosti PPJDV surađuje s državom, Crkvom, političkim strankama, znanstvenim i kulturnim institucijama, srodnim udrugama u Hrvatskoj i inozemstvu ili znanstvenim i kulturnim djelatnicima kao osobama.
Članak 8.
Rad PPJDV u njegovih tijela je javan.
Izvješće i ostali značajni dokumenti PPJDV objavljuju se u potpunosti ili u izvadcima.
Zapisnici Skupštine i Predsjedništva dostavljaju se svim članovima Predsjedništva.
Članak 9.
PPJDV može pokrenuti i izdavati glasilo (mjesečnik) kao i druge pronatalitetne publikacije, kalendare, postere itd., a koje će popularizirati svrhu i programatske ciljeve udruge, njezina ostvarenja i zapreke u realizaciji svrhe udruge.
III. ČLANSTVO
Članak 10.
Članom PPJDV može postati svaki poslovno sposobni državljanin RH kao i pravne osobe sa sjedištem u RH, osobito pripadnici hrvatskoga naroda koji su spremni ostvarivati ciljeve i program PPJDV.
Stranac ili pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu može postati članom PPJDV ukoliko pristupi Statutu PPJDV i namjerava ostvarivati ciljeve ove udruge.
Članak 11.
Članovi PPJDV jesu:
- redoviti članovi
- članovi dobrotvori (podupirući)
- počasni članovi
Članak 12.
Redoviti članovi PPJDV su poslovno sposobni državljani RH i pravne osobe, spremne promicati Programska načela, Statut, svrhu i djelatnost PPJDV.
Redovite članove prima Predsjedništvo PPJDV temeljem pisano izražene želje da se bude redovitim članom (pristupnica).
Članak 13.
Članovi dobrotvori su poslovno sposobni državljani RH i pravne osobe, koje PPJDV pripomognu darom ili novčanim prinosom radi ostvarenja programa i djelatnosti PPJDV.
Članak 14.
Počasni članovi PPJDV su osobe koje imaju osobite zasluge za realizaciju zadaća i ciljeva PPJDV.
Počasne članove imenuje Skupština na prijedlog Predsjedništva uz prethodni pristanak osobe – počasnog člana.
Članak 15.
Redoviti članovi PPJDV imaju pravo i obvezu sudjelovati u radu udruge, birati i biti birani u tijela udruge. Oni su dužni djelovati tako da uvijek svojim radom štite interese i ugled PPJDV.
Redoviti članovi dužni su redovito plaćati članarinu PPJDV što će je utvrditi Skupština a na prijedlog Predsjedništva.
Članak 16.
Članstvo u udruzi prestaje temeljem pisane izjave člana da se odriče članstva, brisanjem iz članstva, isključenjem iz članstva te smrću člana.
Član PPJDV će se brisati iz članstva ako ne ispunjava svoje obveze prema udruzi (neplaćanjem članarine, neobavljanjem izborne funkcije na koju se dao privolom izabrati) duže od 6 mjeseci uzastopce.
Član će se isključiti kada njegovo javno djelovanje nije sukladno moralu, programu, ciljevima i odlukama Skupštine. Odluku o isključenju donosi Predsjedništvo. Član može izjaviti priziv Skupštini, čija je odluka konačna. Ako se protiv odluke Predsjedništva ne uloži priziv, ta je odluka konačna.
IV. TIJELA UDRUGE
Članak 17.
Tijela PPJDV su:
- Skupština,
- Predsjedništvo,
- Predsjednik,
- Nadzorno vijeće
- Savjet PPJDV-a
Članak 18.
Skupštinu tvore svi redoviti i počasni članovi PPJDV kao i članovi dobrotvori. Skupština zasjeda svakogodišnje najmanje jednom a saziva je Predsjedništvo.
Članak 19.
Predsjedništvo može sazvati izvanredno zasjedanje Skupštine.
Predsjedništvo je dužno izvanredno zasjedanje kada to zahtijeva najmanje 20 redovitih članova ili Nadzorno vijeće. Predsjedništvo je u pozivu dužno navesti razlog izvanrednog saziva zasjedanja.
Članak 20.
Predsjedništvo odašilje 8 dana prije zasjedanja Skupštine poziv članstvu kojim se određuje mjesto i vrijeme zasjedanja, prijedlog dnevnog reda. Pozivu se mogu priložiti i izvješća o radu, prijedlog promjena Statuta, popis kandidata za upravu ili Predsjedništvo ili Nadzorno vijeće.
Predsjedništvo može saziv Skupštine objaviti javnim pozivom putem medija (tisak, TV i dr.)
Članak 21.
Radom Skupštine upravlja radno predsjedništvo koje bira sama Skupština, a na prijedlog Predsjedništva na početku zasjedanja.
Članak 22.
Skupština odlučuje pravovaljano ako je nazočno više od polovice ukupnog broja redovitih članova udruge.
Ukoliko na zasjedanje niti nakon pola sata od predviđenog početka ne dođe više od polovice redovitih članova – pravovaljano odlučuju nazočni članovi Skupštine (najmanje 20).
Na Skupštinu mogu doći i sudjelovati u raspravi, ali bez prava glasa i odlučivanja i članovi dobrotvori te počasni članovi.
Članak 23.
Skupština:
- raspravlja i odlučuje o tome kako što bolje ostvariti svrhu i program udruge,
- raspravlja o izvješćima ostalih tijela udruge,
- bira i razrješava predsjednika, tajnika, blagajnika i ostale članove Predsjedništva,
- bira i razrješava Nadzorno vijeće,
- donosi Statut, njegove izmjene i dopune,
- odlučuje o potrebi promjene ili dopuna Programskih načela, Statuta ili drugih temeljnih dokumenata udruge,
- nadzire financijsko poslovanje i upravljanje imovinom udruge,
- odlučuje o kupnji ili prodaji nekretnina udruge.
Članak 24.
Skupština odlučuje natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova.
Skupština odlučuje javnim glasovanjem ukoliko se drukčije ne odredi.
Članak 25.
Kada je za predsjednika, glavnog tajnika, blagajnika (rizničara) ili člana Predsjedništva, odnosno člana Nadzornog vijeća istaknut samo jedan kandidat – bit će izabran ako dobije barem polovicu glasova nazočnih članova Skupštine.
Kada su istaknuta dva kandidata – bit će izabran kandidat koji dobije više glasova. Ako bi kandidati dobili jednak broj glasova, izbor se nastavlja.
Članak 26.
Skupština može i prije isteka mandatnog razdoblja razriješiti dužnosti pojedine članove Predsjedništva ili cijelo Predsjedništvo, bude li njihovo djelovanje u opreci sa svrhom i zadaćama PPJDV.
PREDSJEDNIŠTVO PPJDV
Članak 27.
Predsjedništvo PPJDV tvore: predsjednik PPJDV, glavni tajnik, rizničar (blagajnik) i još četiri člana.
Mandat Predsjedništva traje 2 (dvije) godine.
Članak 28.
Predsjedništvo:
- provodi odluke Skupštine i vodi poslovanje udruge,
- saziva Skupštinu, predlaže dnevni red, utvrđuje kandidate za funkcije u tijelima PPJDV što ih imenuje Skupština,
- utvrđuje prijedlog Statuta te njegove izmjene i dopune,
- donosi financijski plan i zaključni račun PPJDV,
- osniva zaklade, te općenito pomaže svaku javnu neprofitnu djelatnost usmjerenu na rješavanja demografskih problema
- organizira predavanja, tribine, skupove i tečajeve, znanstvene i stručne projekte kojima se promiču svrha i zadaće PPJDV,
- održava redovite veze sa tijelima državne vlasti, crkvenim strukturama, znanstvenim i kulturnim ustanovama srodnih ciljeva i namjena, kao i sa istaknutim djelatnicima iz oblasti interesa i programskih ciljeva PPJDV,
- brine o ostalim poslovima koje mu namijeni Skupština.
Članak 29.
Predsjednik PPJDV:
- zastupa i predstavlja PPJDV u javnosti i pred tijelima vlasti,
- saziva i vodi sjednice Predsjedništva, usklađuje rad ostalih članova Predsjedništva,
- brine o provođenju odluka Skupštine, Predsjedništva i drugih tijela PPJDV, potpisuje sve akte i odluke tijela PPJDV, osim odluka Nadzornog vijeća.
Članak 30.
PPJDV može na Skupštine imenovati jednog ili više podpredsjednika koji će pomagati predsjedniku u obavljanju pojedinih zadaća udruge a koje će im povjeriti predsjednik.
Članak 31.
Glavni tajnik organizira i vodi poslovanje u skladu sa zakonom, poslovnim redom i odlukama Predsjedništva.
Imenuje ga, na prijedlog Predsjedništva, Skupština PPJDV.
Članak 32.
Rizničar (blagajnik) vodi financijsko poslovanje kao i knjigovodstvene, računovodstvene i blagajničke poslove.
Imenuje ga na prijedlog Predsjedništva, Skupština PPJDV.
Rizničaru u obavljanu poslova pomažu knjigovođe, kojih će broj po potrebi utvrditi Predsjedništvo.
Članak 33.
Glavni tajnik i rizničar raspolažu sredstvima PPJDV ali uz supotpis predsjednika ili člana predsjedništva, kojega za to ovlasti predsjednik.
Članak 34.
Nadzorno vijeće brine se o zakonitosti rada PPJDV.
Ono ima tri člana, koji iz svojih redova imenuju svoga predsjednika.
Mandat članova Nadzornog vijeća traje dvije godine.
Nadzorno vijeće može u svako doba pregledati poslovanje i dokumentaciju PPJDV, a o svome radu i zapažanjima izvješćuje Skupštinu.
Članak 35.
Predsjedništvo PPJDV može po potrebi utemeljivati i druga tijela i odjele, sukladno poslovnom redu i sistematizaciji poslova i radnih zadaća u okviru djelatnosti.
V. IMOVINA I NAČINI STJECANJA IMOVINE
Članak 36.
Imovinu PPJDV čine:
- prihodi od uplate članarine,
- dobrovoljni prilozi i darovi članova dobrotvora
- prihodi od obavljanja djelatnosti (izdavaštvo i dr.),
- dotacije iz proračuna
- prinosi sponzora koji mogu isticati da su podupiratelji HPP-E ili njegove pojedinačne akcije,
- prihodi od zaklada i nekretnina,
- iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
Članak 37.
Dobit ostvarena poslovanjem PPJDV koristit će se isključivo za obavljanje i unapređivanje djelatnosti udruge.
Članak 38.
Za svoje obveze PPJDV odgovara cijelom svojom imovinom, u skladu sa zakonom.
PPJDV vodi poslovne knjige i sastavlja financijska i računovodstvena izvješća prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.
VI. OPĆE ODREDBE
Članak 39.
Sva tijela PPJDV mogu donositi pravovaljane odluke na sjednicama ako je nazočna više od polovice članova tih tijela. Ako ni pola sata nakon početka sjednice ne dođe više od polovice članova, odlučuju nazočni.
Jedino Nadzorno vijeće mora raspravljati i odlučivati u punom sastavu.
Članak 40.
Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.
U slučaju podijeljenosti glasova odlučuje glas predsjednika.
Odluke se donose javnim glasovanjem ukoliko se ne odredi drukčije.
Članak 41.
Zapisnike potpisuje predsjednik tijela PPJDV i zapisničar.
Zapisnik Skupštine potpisuje predsjednik radnog predsjedništva i zapisničar, uz dva ovjerovitelja koje iz svojih redova imenuje Skupština.
Zapisnike i odluke Nadzornog vijeća sastavlja i potpisuje samo njegov predsjednik.
Članak 42.
Ukoliko jedan ili više članova tijela PPJDV prestane obavljati svoju funkciju, pa stoga onemogući rad tijela, Predsjedništvo će imenovati novog člana između redovitih članova PPJDV. Ono je o tome dužno obavijestiti Skupštinu na njenoj narednoj sjednici, a Skupština potvrđuje to imenovanje.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 43.
O prestanku rada PPJDV odlučuje Skupština.
Odluku o prestanku rada i postojanja donosi se većinom glasova od ukupnog broja svih članova Skupštine, te tada postaje pravovaljana.
Članak 44.
Ukoliko Skupština svojom pravovaljanom odlukom raspusti PPJDV, ili PPJDVprestane postojati iz nekog drugog razloga, imaju se namiriti imovinske obveze PPJDV, dok će preostala imovina biti prenesena na humanitarnu udrugu po izboru Predsjedništva.
Članak 45.
Tumačenje odredaba ovog Statuta daje Skupština.
Tumačenje drugih akata daje Predsjedništvo.
U Zagrebu,
PREDSJEDNIK PPJDV
______________________
- Djelatnost
- Udruga Pronatalitetni pokret "Jedno dijete više" je oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja fizičkih osoba koje se zauzimaju za humanitarnu, pronatalitetnu i socijalnu obnovu današnje prosječne hrvatske obitelji s jednim ili dvoje djece.
U svojoj djelatnosti, se ne služi nokakvim metodama koje su u suprotnosti ljudskim pravima i slobodi odlučivanja već se isključivo u duhu Zakona o udrugama kao i svojeg Statuta poštuje svačija sloboda odlučivanja o broju djece, ali svojim radom motivira, animira i oduševljava zdrave obitelji da se odluče na treće i četvrto dijete.
Osim toga, radimo na povezivanju sa sličnim međunarodnim udrugama i ako u Europi i svijetu nema ovakve identične udruge. Stoga ova naša Udruga svojim će sadržajem obogatiti Hrvatsku, Europu i svijet, te će biti na čast i ugled Hrvatskoj.
- Ciljevi
- cILJ OVE UDRUGE JE POTICAJNIM PORUKAMA POTAKNUTI PROSJEČNU OBITELJ NA PREOBRAZBU U OBITELJ S MINIMUM TROJE DJECE, IDEAL I JEDINI PUT POMLAĐIVANJA DANAŠNJE STARAČKE HRVATSKE JE TAKVE OBITELJI PREOBRAZITI U OBITELJI S ČETVERO DJECE.
- Kako će se upotrijebiti
dobivena financijska sredstva - Izrađuju se statistički pregledi, publikacije, posteri, nastavlja se izdavanje lista "Narod", izrađuju se dopisi, studije, statistički podaci, idejna rješenja, organiziraju se tribine na temu demografije, itd.
- Opći podaci
- Datum osnivanja - 10.07.2006.
Osnivači - don Anto Baković
Broj u Registru Humanitarnih udruga Republike Hrvatske - 21004859
- Životopis osnivača ili predsjednika organizacije
- Don Anto Baković rodio se 4. srpnja 1931. u Goraždu na rijeci Drini, kao sedmo dijete u obitelji Stojana Bakovića i majke Jelke r. Marković. Godine 1941./42. preživio je kao dječak poznati pokolj osam tisuća muslimana i katolika – tada i jednih i drugih po narodnosti Hrvata. O tim događajima kasnije će napisati tri knjige – Drinsku trilogiju: Drinske mučenice – o pokolju pet časnih sestara; Dječak s Drine – svoje sjećanje i uspomene na te krvave događaje; Mostovi na Drini – zatajeni Jasenovci – pokolj Hrvata (muslimana i katolika) u ostalim kotarima Istočne Bosne.
Gimnaziju pohađa u Sarajevu, a bogosloviju u Đakovu (pet godina) i Ljubljani (šestu i sedmu godinu – poslijediplomski studij). Za svećenika je zaređen 1959. godine.
Četiri puta se našao pred komunističkim sudom te je gotovo cijelu mladost proveo po Titovim zatvorima:
a) Kao student bogoslovije, a vojnik JNA, osuđen je na 4 godine strogog zatvora s prisilnim radom zato što je branio nadbiskupa Stepinca i rekao da on nije zločinac nego svetac.
b) Na prvoj župi, u Kaknju, mladomisnik Anto školske godine 1959./60. okuplja na vjeronauku preko šest stotina djece i mladeži. I biva kažnjen s jednim mjesecom zatvora, ali i protjerivanjem iz Kaknja.
c) Na drugoj župi, u Korićanima, zbog aktivnosti glede vjeronauka i župskog karitasa biva u Okružnom sudu u Travniku osuđen na kaznu od 6 godina strogog zatvora.
d) Po izlasku s duge i teške robije biva protjeran iz Bosne u župu Janjevo na Kosovu. Ondje radi na buđenju nacionalne svijesti kosovskih Hrvata, te u tu svrhu obnavlja veze Janjeva i Dubrovnika. I u Janjevu je kažnjen s dva mjeseca zatvora, zbog osnivanja tada najpoznatijeg dječjeg zbora „Bijeli anđeli“. Iako u teškoj neimaštini i siromaštvu, u Janjevu je izgradio župni pastoralni centar zvan „Konak“.
Nakon Janjeva vraća se u Bosnu te u Maglaju gradi prvo hrvatsko svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića. Gradeći Svetište, napisao je i svečev životopis pod imenom Naš Bogdan te izdao čuvenu maglajsku Bibliju u kasetama (osam sati odabranog biblijskog teksta koji su čitali istaknuti hrvatski glumci: Vanja Drach, Tonko Lonza, Sven Lasta i Zlatko Crnković, a autor glazbe je mo. Anđelko Klobučar). Godine 1984. odlazi u invalidsku mirovinu zbog bolesti kralježnice koju je tri puta operirao (posljedica teških uvjeta desetogodišnje robije). Nakon umirovljenja aktivan je kao pučki propovjednik Apostolata života „Jedno dijete više“. Drži misije i duhovne obnove te propovijeda u 240-ak župa Hrvatske.
Na Prvom općem saboru HDZ-a, u veljači 1990., don Anto je po izričitoj želji predsjednika Tuđmana održao referat o demografskom izumiranju hrvatskog naroda. Od tri rezolucije usvojene na Prvom općem saboru HDZ-a, don Anto je autor dviju rezolucija s kojima se išlo na izbore i pobijedilo. Njegova aktivnost u prvim danima HDZ-a bila je razlog da ga je na prijedlog dr. Franje Tuđmana Sabor izabrao za potpredsjednika HDZ-a. Čuven je njegov govor na HDZ-ovoj Cvjetnici u Zagrebu.
U srpnju 1990. odlazi u Bosnu gdje priprema Osnivačku skupštinu HDZ-a Bosne i Hercegovine.
Početkom rujna 1991., u svojoj 60 godini života, kada je buknula oružana pobuna Srba u Hrvatskoj, javlja se dragovoljno u Hrvatsku vojsku. Raspoređen je u ekipu Glavnog stožera koja je te jeseni obilazila sva ratišta od Osijeka do Dubrovnika. U toj ekipi bili su dr. Miroslav Tuđman, dr. Miomir Žužul, Mišo Munivrana, Marinko Boban, dr. Ivan Rogić i dr. Zvonko Knezović. Za svoj udio u Domovinskom ratu dobio je od predsjednika Tuđmana tri odličja.
Godine 1993., razočaran u HDZ-ovu populacijsku politiku koja nije ozbiljno prišla demografskoj obnovi, osniva Hrvatski populacijski pokret kao nevladinu i nestranačku udrugu i započinje svoj samostalni apostolat demografske obnove u hrvatskom narodu. Unutar pokreta osniva i list „Narod“, koji, Bogu hvala, izlazi još i danas, premda u vrlo teškim financijskim uvjetima. Već 20 godina vodi i Apostolat ljubavi „Jedna obitelj više“ te okuplja stariju mladež i potiče ih na brak.
Don Antino životno djelo svakako će ostati njegov 17-godišnji istraživački rad o svim ubijenim svećenicima, bogoslovima, sjemeništarcima i časnim sestrama za vrijeme II. svjetskog rata i poraća, objavljeno u Hrvatskom martirologiju XX. stoljeća (Zagreb, 2007.).
- Financijski podaci
-
Primatelj, ime - Pronatalitetni pokret "Jedno dijete više"
Adresa - Petrova 47, 10 000 Zagreb
Banka i poziv na broj odobrenja - Privredna banka Zagreb
Broj računa primatelja - 2340009-1110232761
- Kontakt
- Pronatalitetni pokret "Jedno djete više"
- E-mail : list.narod@hi.t-com.hr
- Telefon: 01/ 61 58 691
- Telefaks : 01/ 61 58 687
- Adresa: Petrova 47, 10 000 Zagreb
- Osoba za kontakt : don Anto Baković
